Obrada lirske pjesme dramskim metodama (Antun Gustav Matoš: Notturno)

Dramske aktivnosti:

1. Vođena mašta

- uz instrumentalnu glazbu

- prijedlozi: M. Meštrović: Zvuci Velebita, Smiraj (https://www.youtube.com/watch?v=U5VNKw11QUQ); Claude Debussy: Clair de lune; Chopin: Nocturne op. 9 no. 2

- zamišljanje mjesta, vremena, osjetilnih podražaja (bez djelovanja, ali ne ograničavati upotrebu gesta, pokreta, kretanja)

- važne elemente određuje voditelj – osobno kreiranje pojedinosti i doživljaja

- igrači zatvorenih očiju, udobno smješteni u prostoru (sjedeći, ležeći i sl.), pokušavaju živo zamišljati i predočavati ono što voditelj pripovijeda

- cilj: iskazivanje unutrašnjeg doživljaja

2. Osjetilne slike / neverbalno predočavanje slike

- rad u paru: Jedan učenik sjedi okrenut svome partneru zatvorenih očiju. Voditelj pokazuje partneru sliku te je njegov zadatak da pokuša bez riječi, upotrebom osjetila (dodirom, pokretom i/ili zvukom) dočarati svome partneru sliku (atmosferu, osjećaje i sl.).

Teme slika povezane su s lirskom pjesmom koju će se interpretirati.

- cilj: uranjanje u atmosferu pjesme, analiza i sinteza pojedinosti i cjeline, povezivanje s vizualnim

3. Zamrznute slike / zaustavljeni prizor (dramska tehnika)

- grupni rad: podjela učenika po grupi (ovisi o broju učenika u razredu). Svaka skupina dobije jednu strofu pjesme te svojim nepomičnim tijelima predstavlja pjesničku sliku kao zamrznutu sliku.

Igrači nakon podjele uloga znaju koji lik utjelovljuju i nastoje se uživjeti u nj, u način razmišljanja i ponašanja lika te u skladu s prihvaćenom ulogom sudjeluju u dramskoj aktivnosti.

- cilj: ostvarivanje slobode pokreta u prostoru, stjecanje osjećaja kontrole vlastitoga tijela i kontrole nad zadanom situacijom

Svatko treba znati tko je i što predstavlja u zamrznutoj slici (zaustavljenom prizoru) kako bi se vježba dalje mogla razvijati.

4. Oživljavanje slika (zvuk i pokret)

- grupni rad: iz prethodne zamrznute slike svaka grupa polako prelazi u interpretaciju pokreta

- u drugoj fazi uz pokret učenici dodaju i zvuk za svoje slike

- sve četiri slike učenici trebaju prikazati u kontinuitetu kako bi se stekao doživljeni ugođaj pjesme, uočile pojedinosti u slikama (motivi) i njihov odnos s temom pjesme

- razgovor nakon izvođenja:

- Koji je osjećaj koji ste željeli ostvariti u strofi koja vam je zadana?

- Koje ste pojedinosti željeli prikazati? Kako ste ih povezali i zašto?

5. Hod

- voditelj sugerira način hoda

Učenici preuzimaju ulogu lirskog subjekta ili "glasova" iz pjesme i pokretom izražavaju njihovo unutarnje stanje.

„Zamislite da se u sredini vašega prsnoga koša nalazi jedno središte iz kojega struje stvarni impulsi za sve vaše pokrete. Razmišljajte o tom imaginarnom središtu kao o izvorištu vaše unutarnje aktivnosti i snage.”

Učenici se slobodno kreću prostorom, ali na zadane upute mijenjaju način hoda pokazujući osjećaje (učitelj čita stihove).

6. Ritam-mašina (stroj)

Sudionici prema vlastitim impulsima izlaze na scenski prostor i proizvode zvuk ili/i pokret priključujući se prethodnima. Kad su svi na sceni, svojim zvukovima ili/i pokretima čine mehanizam. Voditelj dodirom na rame daje znak za prestanak i time se mehanizam postupno stišava.

- grupni rad: svaka skupina (ista ili različito formirana) stvara svoj stroj ovisno o ritmu strofe

7. Glazbeni stereo / dirigent

- na stolicama u krugu zborno govore pjesmu

- voditelj pokretom upućuje učenike na glasnu ili tišu interpretaciju i izgovor

- cilj: zajednička, zborna interpretacija pjesme, osvješćivanje ritma pjesme, poticanje na umjetničku interpretaciju i daljnju analizu pjesme,  oslobađanje za samostalno govorenje i javni nastup